| Author |
 Topic  |
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
 Posted - 18/03/2025 : 19:26:47
|
Ne može Fibra biti prozvana kao glavna i odgovorna u "dendizmu" koji je zavladao stripovskom scenom, ali ne smije biti ni izostavljena iz konteksta ove priče, jer je itekako vodeći lučonoša među izdavačima sa ovih prostora. Istina je da Fibra izdaje egzistencijalistički strip i da je Markos dosad vješto kombinovao politiku ekonomske isplativosti i praćenje trendova u svijetu stripa. Obzirom na dosadašnja izdanja, veliki procenat otpada na kvalitetne stripove koji su najbitniji na svjetskoj sceni i tu mu se nema šta oduzeti i treba skinuti kapu.
Ako tražimo umjetnički strip koji promoviše pozitivne društvene trendove, moraju se malo opasnije zasukati rukavi i birati pažljivije. Ali tu ne mislim da Markos i njegova ekipa trebaju više grbačiti i mudrovati pri odabiru, nego da čitaoci bolje prepoznaju ono što je ponuđeno. Koliko je u Fibrinim nerasprodanim Kolorkama odličnih stripova koji su prošli nezapaženo, odnosno nisu dobili odgovarajuću pažnju čitalaca? Eto primjera! Pa, bezbroj. Ne samo to, nego su takvi neeksponirani stripovi potpuno pali u zaborav i tu nema spasa, jer ni silne preporuke ni pozitivne ocjene ne mogu ovdašnjeg čitaoca natjerati da uzme što ga na neki način, automatski odbija čim otvori knjigu. Ovde govorim samo o čitanju, prvom dodiru, a ne o značajnijem pokušaju dešifrovanja poruke koja stoji negdje ispod. Dakle, govorimo o klici konformizma koja je naklijala i izrasla u korov kojeg je zasad nemoguće oplijeviti.
Evo šta kaže Camus o dendijima, nakon što za ogledni primjer u Pobunjenom spomene bitku Sotone protiv Zla iz Miltonovog "Izgubljenog raja":
"...sudbina isključuje vrednosne sudove...romantičarski junak je fatalan i po tome što u njemu uporedo sa rastom sile i genijalnosti raste i sila zla. Svaka sila, svaka obest sakriva se iza načela 'to je tako'. Drevna misao po kojoj umetnik, a pre svega pesnik, nosi u sebi demonsku silu, kod romantičara je pala na plodno tlo..."
Da bolje približimo termin dendija, a ako nije dovoljno sjetiti se Oskara Vajlda, evo daljih Camusovih tvrdnji:
"Milton je, zapaža Blejk (Vilijam?), o Bogu i anđelima pisao suzdržano, a o demonima i paklu sasvim otvoreno, zato što je bio pravi pesnik, a svaki takav je, i ne znajući to, na strani demona. Pesnik, genije, sam čovek u svom najuzvišenijem obličju zajedno sa Sotonom uzvikuje 'Zbogom nado i zbogom zajedno s njom strahu i grižo savesti...neka zlo bude moje dobro! To je uzvik uvređene nedužnosti".
Do krajnosti:
"...cilj tog doba (romantičarskog, romanesknog) je bio da se čovek izjednači sa Bogom i ostane na njegovom nivou. Bog se ne uništava, ali čovek uporno odbija da mu se pokori. Dendizam je niži oblik asketizma. Dendi estetskim sredstvima ostvaruje sopstveno jedinstvo. Ali to je estetika posebnosti i poricanja. 'Živeti i umreti pred ogledalom': to je prema Bodleru glavna parola dendizma. To je dosledna parola. Dendi je po svom opredeljenju uvek u opoziciji. On opstaje samo zahvaljujući prkosu. Sve do sada, čovek je izvodio doslednost iz svog Tvorca. Ali onog časa kad je potvrdio svoj raskol sa Njim, on je bio izložen trenutku koji nestaje, izložen danima koji prolaze i osećajnosti koja se gubi i raspada. On stoga mora uzeti svoj život u svoje ruke..."
Dakle, da budemo potpuno jasni: dendizam označava završetak romantizma i uvod u nihilizam koji u umjetnosti predvodi niko drugi do - veliki Dostojevski, a Camus Bodlera spominje kao teoretičara dendizma (i kritičara), koji je tek svojom genijalnošću i inventivnošću odstupao od tog zločina što masakrira duh, a piše se
k o n f o r m i z a m.
|
Škafiškafnjak |
Edited by - Salkan on 18/03/2025 19:31:07 |
 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 18/03/2025 : 21:00:20
|
Nismo se razumjeli.
Ti u svakom slučaju precjenjuješ fibru, ali ja i ne pričam o tome. Jesu li ti stripovi kvalitetni ili ne, to je drugorazredno pitanje, ili preciznije rečeno: dolazi nakon što postavimo u fokus prvorazredno pitanje.
Prvorazredno pitanje je ovo što lebdi i u citatima koje si stavio, a to je pitanje jedinstva. Ako pogledaš te citate, sve što oni kažu je da dendi nema jedinstva, odnosno, izgubio je jedinstvo i sada si ga mora stvoriti, a dendijev pokušaj stvaranja jedinstva je - život pred ogledalom. Znači, tek u paslici, ne autentično i izvorno, dendi si kompenzira jedinstvo. Camus zapravo dosta misinterpretira, jer dendi uopće ne uzima stvar u svoje ruke, nego živi u paslici, iluziji jedinstva ogledanog u ogledalu.
Sve ovo, i ako baš sad hoćeš taj Camusov termin dendizma, može se sagledavati i na scomu iliti našoj strip zajednici. Umjesto izvornog jedinstva, paslično ogledanje kroz fotkane police, zapitkivanja što će novo markos izdati i sav ostali surogat.
Camusova rečenica koju si stavio "sudbina isključuje vrijednosne sudove" je pogrešno mišljena. Bolje imati sudbinu, nego vrijednosne sudove. U osnovi, sudbina sama JEST vrijednosni sud, samo Camus to nije razumio ispravno. Na scomu nema sudbine, ali nema ni vrijednosnih sudova. Nego ima moraliziranja. Tko nema sudbinu, taj moralizira. Odnosno, jalov je, nemoćan i impotentan, pa NE MOŽE podnijeti jakost drugih (drugačijih) te ih sve svodi pod izvitoperene "vrijednosne sudove", a to se ispravnije rečeno zove moraliziranje.
Takozvana moderatura je izraz nemoći i moraliziranja, pokušava se misaonom policijom dati privid nekog jedinstva. Toga nema i sve pušta na sve strane, pa razni likovi pod pritiskom koriste sve krivine da bi kopipejstali - pazi sad dobro!! - novinske članke. Hrpa pasivnih zgubidana traži kolekcije ludosti i zanimljivosti po novinama, to pejsta na forum ----- i u tome se sastoji čitavo njihovo forumsko biće. Naravno da takvi surogati jedinstva, nazovi povezanosti i komunikacije, ne znače ništa i ne idu nikud.
O tome, dakle, ja pričam. To je prvorazredno pitanje, ne kvaliteta fibre. O kvaliteti fibre možemo drugi puta, i gdje je veličina i granica markosovog ukusa i neukusa.
Markos je kriv, ne zbog fibre, nego jer NIJE NIŠTA UČINIO DA POVEŽE DUHOVE. On misli da misli kada misli da je dovoljno učinio što je
a) osnovao scom
b) počeo manijakalno izdavati samo_dobre_stripove
Ali ovo nije dovoljno, ni blizu. Čak je to princip razdvoja, i nihilizma. Jer na drugoj strani ostaje pasivnost. A u pasivnosti se rađaju iluzije, paslike i tvoj dendizam pred zrcalom. Zaštopana pasivnost, koja traje - ovo je važno: trajanje pasivnosti! - vodi čudnim fenomenima, koji su polako počeli kulminirati u ovo posljednje vrijeme, izlaziti na vidjelo. Govorim o trovanju. Malo po malo, pasivni u svom izrazu nemoći, biva preplavljen otrovima, jer je zaštopan u akciji, ma koji bio razlog (da sad u to ne ulazim) i rađa se resantimanski moral. Moral pakosti, zlobe, zavisti, sve negativna obilježja koja truju i onda rastvaraju zajednicu.
Zajednica pak mora imati mitologiju.
Tu Grička vještica, zato sam je spomenuo kao fenomen.
Umjetnost, zapravo, suprotno Camusovim prekratkim shvaćanjima, mora u prvom redu imati epiku. Epika je identitet. To je, prije markosovog fibraškog prepada, za nas ovdje, za čitavu ovu zajednicu od hrvata do srbeka, bio bonelli, ili kolokvijalno zagor. Ovo neće reći da mora biti dogma i samo kanonska literatura tipa zagor. Ali mora se shvatiti prvenstvo toga, e da bi bilo zajednice.
Fibra je lirika i princip subjektivnosti. Ona i dolazi u vremenima raspada, kako je Schelling pokazao za grčku kulturu: lirika je došla s republikanizmom, odnosno raspadanjem grčke kulture.
Dobro, na stranu ove visoke spekulacije,
ono što je za nas bitno je da se shvati važnost epike i identiteta. To je jedinstvo koje traži Camus, a koje ustvari tražimo svi, jer jedinstvo u ovom smislu znači isto što i: radost, dobro, dobar osjećaj. Doći na forum i biti radostan, jer sudjeluješ zajednički sa svojim prijateljima u nečemu što ima smisla.
Markos je to zanemario, umislivši da je dovoljan ekonomski moment, izdavanje, prodavanje, slikanje i fotkice polica. Ali to ne povezuje, jer je to princip subjektivnosti, ne identiteta. Herojski dani franine livade, kada smo pričali o Žeželju, Devliću itd., pariraju i zasjenjuju markosov napor u izdavanju. To je jednostavno tako. Jer samo ovo zajedničko sudjelovanje vodi radosti egzistencije, dok privatno popkonzumiranje u samotnim sobicama vodi dendizmu: životu pred ogledalom.
Nadam se da je sada jasnije.
Tu se sada trebaju uključiti odgovorni. Čekamo franca haha!! A pogotovo bi mcn trebao izaći iz dendizma, jer je upravo ovaj markosov kućni filozof nekada igrao ulogu koju je stinky preuzeo s više energije, pa i duha. Mcn je nešto radio na povezivanju duhova, ali se onda stropoštao u teški dendizam i ograničava se na uređivanje sumnjivih Hrvatskih godišnjaka. Zatim dupli, koji je sramežljiv, ali barem ima žara da skupi Maurovićeve originale. Nekada je jedan jurica imao nešto muda, danas je i on teški pajserski dendi. Pcoro dendi. Poncho ima ulete sa strane i on može držati bokove. Spock dendi, jer se zakopao u recenzije koje ostaju razbijeno ogledalo. U svakom slučaju smanjiti matorog spamera, koji može sekundirati kao promatrač i navijač, ali na pravim mjestima. Džimi Gitara postao dendi. A ovaj bi mogao - i morao! - bolje. I tako dalje...
A sad, nastavite.
I bez straha. I srama. |
Edited by - stinky on 18/03/2025 21:06:56 |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1771 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 19/03/2025 : 10:06:02
|
Pa zar ćemo sada čitati sve preko Camusa? Milton ima masku (čitaj: poemu) Comus, koja bi obavila taj zadatak bolje.
Kafka je pisao o Sistemu, ili o Mašini, ako tako hoćete, a pastorala bi mu bila dosadna - da li to znači da je na strani Mašine? Ne, za mene je sasvim dovoljno objašnjenje Camusa ono što je napisao Emerson, a već sam jednom pomenuo: "Činimo što moramo, i nazivamo to najlepšim imenima." Ima još nešto, čijih se tačnih reči ne sećam, ali otprilike ide ovako: "Sredstva su prejaka za ljude, oni odu za njima i zanemare ciljeve."
Generalno, pisci, pesnici, i uopšte književnici nisu najbolji tumači drugih književnika (pa ni sopstvenih radova), a pogotovo ne onih koji imaju drugačije pogleda na pitanja uloge i sadržaja umetnosti.
A ako ćemo o buntu, pomenuti William Blake je veći buntovnik od Camusa. On je svoj bunt iskazao kroz život i rad. Nije ga bilo briga što je njegove pesme čitalo 20 ljudi, a neke niko sem familije. Percy Shelley je još veći buntovnik, ali tu je i granica pobune, preko koje smrtno biće ne može da ide. Utopio se u 30-oj godini, a neki misle da to nije slučajno, i da je bila umešana britanska tajna služba. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 19/03/2025 : 10:27:02
|
Zar Blejk nije bio satanista?
Znam da stinky pada u nesvijest kad mu se spomene i Blejk i dalje u tim frekvencijama, remek djelo
FROM HELL
:) |
Škafiškafnjak |
Edited by - Salkan on 19/03/2025 10:27:59 |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1771 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 19/03/2025 : 10:40:28
|
Ne, Blake je imao svoju mitologiju, koja je možda najjači primer mitopeje (čitaj: mitotvorstva) od strane jednog čoveka u istoriji književnosti. Ali je u suštini religiozan u smislu izvornog hrišćanstva.
Mock on, mock on, Voltaire, Rousseau;
Mock on, mock on; 'tis all in vain!
You throw the sand against the wind,
And the wind blows it back again.
And every sand becomes a gem
Reflected in the beams divine;
Blown back they blind the mocking eye,
But still in Israel's paths they shine.
The Atoms of Democritus
And Newton's Particles of Light
Are sands upon the Red Sea shore,
Where Israel's tents do shine so bright.
Shelley je u mladosti napisao "Neophodnost ateizma", ali čak ni Shelley nije zaista ateista. Protiv crkve i organizovane religije, da; protiv prvog principa, ne. No, to je druga priča.
Ali, k'o što stalno nagoveštavam, treba čitati primarnu literaturu, a ne tumačiti je preko sekundarne, i toga što je neko nekad napisao o tome. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
Edited by - ridiculus on 19/03/2025 10:43:36 |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1771 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 19/03/2025 : 12:24:55
|
quote:
Originally posted by Salkan
Zar Blejk nije bio satanista?
Znam da stinky pada u nesvijest...
Jak čovek da pada tek tako u nesvest, na vrhovima snage?! 
Ali zvati Blejka satanistom je isto kao i kada danas nazovu nekog transfobom: magična reč koja daje opravdanje protivnicima da ignorišu šta se priča. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 19/03/2025 : 18:47:21
|
Dobro.
Da se onda probamo vratiti na same početke, koji su očito neizostavni primjeri u svakom sledećem pokušaju promišljanja o umjetnosti:
Poetika 24/XV
Komentar i tumačenje osnove razlika između Aristotela i njegovog učitelja Platona:
i
Znači
Platon: umjetnost je uzvišena ali nije dovoljno dobra furka.
Aristotel: umjetnost je uzvišena i treba da bude dobra furka.
Sinteza: Umjetnost je uzvišena.
Ili griješim?
3,4, sad!
 |
Škafiškafnjak |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 19/03/2025 : 19:37:37
|
Ma to je jako plitko tumačenje tragedije.
Rekao sam da ću objasniti Schellingovo viđenje, ali mi se ne da toliko pisati i citirati. Možda ću ipak morati.
Platon nije mogao biti tako plitak, kako je tu predstavljeno. Ta on je kralj filozof. Razlog zašto je on odbacio (loše) pjesnike je dublji. Nešto sam već citirao.
Ali onako kako je Schelling objasnio tragediju, dakle. Platon je i sam morao to još bolje shvaćati, jer je neposredno to živio. Bio je bliži izvoru.
Koja ti je to knjiga, tko je to pisao? Po meni, dosta je to slabo. Plitko. |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 19/03/2025 : 20:03:00
|
Pa, Nauk o pjesničkom umijeću. Poetika Aristotelova.
(pst nemoj nikom reć, poslikao sam samo Bilješku o Aristotelovoj Poetici Martina Kuzmića iz 1912., autora teksta Vladimira Filipovića za "nefilozofe")
|
Škafiškafnjak |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 19/03/2025 : 20:06:53
|
ma znam za aristotela, mislio sam na komentar
kaže da se gledatelj u tragediji "privikava na zao čin", dok je Schelling dao sasvim drugo tumačenje, meni smislenije. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 19/03/2025 : 20:35:34
|
dakle,
ako bi tragedija izražavala samo zle činove i da se gledatelji privikavaju na to, pa to bi bio krajnji protusmisao. Schelling s pravom pita "a gdje bi onda bila ljepota u tome?"
taj protusmisao je izražen u markosovim stripovima, preacher, maršal bass, mi mrtvi i slični bulšit. stripovi i filmovi chainsaw masakra, gutanje za priglupu publiku bombardiranu senzacijama.
tragedija ne može biti i nije to.
udubi se u ovo gore što sam stavio, tu je Schelling suvereno objasnio o čemu se radi. ima još, ali da sad ne stavljam sve.
volio bih da popričamo o tragediji. pa što čekaju drugi da se ne uključe?????????????? |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 19/03/2025 : 21:08:11
|
Malo dalje od ovih postulata, samo da spomenem da sam ušao duboko u Hardyjevu Tessu od d'Ubervillea, po preporuci dobrog kolege ridiculusa i veoma sam zadovoljan.
Sve što je napomenuo o načinu na koji Hardy opisuje samu Prirodu i njene odraze u formiranju jedne tragičnom sudbinom zasjenjene, napaćene seljačke, ženske dušice je toliko istinito i ujedno pitko, da ću kad završim roman morati dobro razmisliti o tome koliko malo dendizma u tu ima, odnosno koliko je tragedije dovoljno da se vjerodostojno oslika jedan smisleni život i žudnja za "providnošću".
Pa ću natipkat ovdje nešto u dogledno vrijeme.
Uvijek me moja isključivost zayebe.
Kad su mi spominjali "englesku novelu", ja sam vidio dignute noseve, zulufe, perike i "samo vi svi vozite desnom stranom, mi ćemo kako mi znamo". Kako sam malo znao i bio tup kad sam odbijao da i dalje učim!
|
Škafiškafnjak |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 19/03/2025 : 21:24:58
|
hajmo malo spustiti loptu na format večere na selu
kad se kaže "tragedija", ljudi odmah misle nesreća. to je zdravorazumsko ili kako da kažemo, opće mišljenje, bilo da se radi o ljudima sa sela ili ljudima iz grada. svi oni barataju prosječnim pojmovima.
međutim, nesreća nije ono što je tragično, u ovom smislu filozofije tragedije. ne znam Tessu, ne poznajem ni autora ni tu priču. da bi Tessa imala tragičnu sudbinu u onom filozofskom smislu, trebaju biti ispunjeni točno određeni uvjeti: njoj mora biti dosuđena krivnja i to ne čak ni njenom zabludom, kako kaže Aristotel, nego s viših instanci. sa strane "nužnosti": Tessa mora biti kriva bez da je išta učinila vlastitom slobodnom radnjom. ako toga ima, onda se nalazimo u tragediji.
da bismo ovo objasnili, pozvat ćemo u dijalog: Peyu - Mcna - Franca - Krugera - Pcoru - Moorea - Delboja - Jakog - Poncha - Jogurta - Kaspera - Džimija Gitaru - Ridiculusa - Salkana - naravno stinkyja kao voditelja ove tribine o tragediji - i Markosa.
ne bez zezanja. svi ovi ljudi bi trebali doći raspravljati o tragediji, a finalni rezultat će biti: zacjeljivanje raspuklina scoma.
|
|
|
|
manhunter
Moderator
Switzerland
25953 Posts
Member since 17/09/2004 |
Posted - 19/03/2025 : 22:06:31
|
| Ljudi ovde ostavljaju osvrte na pročitane knjige, za prazno filozofiranje već postoji topic. |
I am legion. I do not forget. I do not forgive.
|
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 20/03/2025 : 06:21:47
|
U pročitanim knjigama nalazimo filosofije (koje nisu prazne).
Ne znam u čemu je problem?
Jesmo li to dobili starog amidžu koji hoda okolo po komšiluku da nas nađe i potjera, kad već nikom ne smetamo?
Ne može, amidža, adžo, za ove džanarike imamo i urbanističku i upotrebnu papirologiju.
Sjedi, zapali, progovori koju
:) |
Škafiškafnjak |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 20/03/2025 : 18:16:07
|
ma okej, eto da mu bude srce na mjestu: nek onda ti divni ljudi čitaju pune knjige i nek ostavljaju pune komentare ovdje. možda manhunter sam povede seriju punih komentara, bez praznog filozofiranja. nek i u filozofiranju bude mjerodavan naš manhunter, kao što mjerodavan u policiji misli.
sve pet, ja o knjigama više neću, što bih kvario topic praznim filozofiranjem. idem s ponchom o mediterancima, a s francom o tragediji. nek živi ljubav. nismo studenti, al' se trudimo biti ljubavni ljudi. |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1771 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 21/03/2025 : 10:53:04
|
quote:
Originally posted by stinky
ridiculus, ovo je knjiga za tebe, ne znam jesi li čitao
Nisam čitao, ali ima je u lokalnoj biblioteci. Možda je uzmem posle ove rasprave.
quote:
zatim ovo, ne znam jel možeš do toga u srbiji: https://www.antikvarijat-vremeplov.hr/knjige/knjizevnost/oskar-walzel-njemacka-romantika
To ne znam.
quote:
usput, kaj ima u srbiji o romantizmu, pogotovo njemačkom? jel ima nekih dobrih knjiga?
Jedino što sam čitao od domaćih stvari o romantizmu je iz knjiga enciklopedijskog tipa, čiji jedan deo govori o toj temi. Povijest svjetske književnosti, deo o onoj njemačkoj, ima dosta o njihovom romantizmu, ali to je izdanje Mladosti iz 1970-ih.
Ono što ja imam je na engleskom, ali je ili (relativno) univerzalno ili se prevashodno bavi romantizmom na engleskom jeziku, tako da nemam ništa što se bavi samo Nemcima, čak ni u muzici.
Najbolje od svega je The Mirror and the Lamp od M.H. Abramsa, o tome kako se teorija romantizma oblikovala i odvojila od tradicije, ali i ta knjiga se bavi engleskim pesnicima i kritičarima (mada ima izlete i u Nemačku).
Noviji književni kritičari ili teoretičari koje najviše volim da čitam su po preferencijama romantičari - i Northrop Frye i Harold Bloom - tako da materijala uvek ima. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
Edited by - ridiculus on 21/03/2025 11:07:48 |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1771 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 21/03/2025 : 11:05:11
|
quote:
Originally posted by Salkan
Kad su mi spominjali "englesku novelu", ja sam vidio dignute noseve, zulufe, perike i "samo vi svi vozite desnom stranom, mi ćemo kako mi znamo". Kako sam malo znao i bio tup kad sam odbijao da i dalje učim!
Takva predstava o Englezima je proizvod nekoliko prethodnih vekova vladavine puritanizma. Pre toga, Englezi su bili drugačiji. Hardy je duhovni učenik Shelleya, a engleski romantizam je pokušaj obnove engleske renesanse, koja nije bila puritanska i dendijevska ali uopšte. Ili začetak nove renesanse, svejedno. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
Posted - 23/03/2025 : 00:10:45
|
Mora postojati nešto više od ovoga života. Oni koji se pate moraju biti nagrađeni na drugome svijetu, i tu, bez obzira na silnu skepsu, ne smije biti prigovora ni sumnje. Kako god tražili i pronalazili – ono čemu se nadamo je pomirenje.
U svom navodno najvećem romanu, Thomas Hardy nas vodi u zabačena sela jugozapadne Engleske, negdje na kraj XIX vijeka da se upoznamo sa siromašnom porodicom Durbeyfield i njenim najljepšim izdankom, mladom Tessom. Nesreća je htjela da Tessin otac John od lokalnog župnika sasvim slučajno sazna kako su oni potomci nekada ugledne porodice d'Urbervillea, pa se stisnuti svojom glupošću i velikom bijedom usude poslati mladu 16-ogodišnju kćerku daleko u susjedno mjesto da se oglasi kao rodbina posljednjim plemićima iz te loze, u nadi da će im to poboljšati život. Tessa prihvata žrtvu i odlazi na to imanje, ali tamo osim slijepe gazdarice upoznaje i Aleka d'Urbervillea, koji će se ispostaviti dželatom njenog čistog i naivnog življenja. Nakon što se vrati kući nakon nekog vremena, ponižena i trudna, Tessi umire novorođenče i ona naglo prerasta u ženu. Četiri godine kasnije, nakon što neprestano radi sve moguće težačke poslove, na jednom mljekarstvu upoznaje Angela Clarea, jednog od trojice sinova lokalnog župnika – onog koji je odbacio očevu želju da se zaredi. Tessa se silno zaljubi u Angela, ali mu sve do prve bračne noći krije svoju tajnu. Nakon što je sasluša, Angel odluči otputovati od nje i uzeti neko vrijeme da se ohladi od te „izdaje“ koju tako nesretno očita.
Kad sam nakon Tesse pročitao i pogovor i bilješke o piscu, bile su mi jasnije neke stvari. Odlučno odbacujem svoju isključivost kao teret što me prati čitav život i predstavlja mi možda i najgoru kaznu, pa se neprestano kajem da ne mogu nadoknaditi propušteno, kao da mi velike stvari dolaze prekasno; s druge strane presretan sam što te „velike stvari“ preuzimam u ovom dobu, za koje smatram da sam dovoljno sazrio. Nevjerovatan je taj osjećaj zaista, koji je proizveo ovaj roman. Neću reći čak ni da je ovo roman u klasičnom smislu – ovo je čista moderna tragedija i tu nemam dvojbi. Osim velikih preporuka svima koji ovo nisu dosad pročitali pišem i upozorenje, jer nije ta silna prašina oko Hardyja dignuta baš tako i baš tada; čovjek koji je imao takav pjesnički dar za opisivanje prirode a da ujedno kroz svoj stil nudi i vrlo duboka filozofska promišljanja nikako nije za zanemariti. Imam sreću pa sam u međuvremenu nabavio još par njegovih knjiga i svakako ću se nakon kraće pauze ponovo vratiti.
U slučaju Tesse od d'Ubervillea, radi me drugopojašnjeni alibi u mom plaču za izgubljenom mladošću: presretan sam jer je Tessa došla baš sad. Siguran sam da je kojim slučajem poranila, nikako ne bi zaposjela mjesto na srcu koje zaista zaslužuje. Tessinu borbu protiv zle sudbine bi trebali pročitati svi: oni koji vjeruju, oni koji ne žele da vjeruju, ali svakako oni koji cijene romanopisce što svojim naporima pomjeraju granice, ruše okvire, ispumpavaju upišane močvare i daju ono što nam u suštini najviše i treba, o čemu pričamo svo ovo vrijeme – pomirenje.
|
Škafiškafnjak |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 23/03/2025 : 08:50:42
|
ja imam formalnu zabranu od samog manhuntera da ovdje pišem, jer je ovaj sagledao moje postove kao prazne. svaki moj post, jedna praznina, rupa bez dna. nikome ne vrijede moji postovi, dok postovi drugih, čak i kad samo stavljaju linkove, vrijede. sve je to točno sagledano.
pa se sad pokušavam popuniti.
zanima me Tessin seoski život, i u narednih deset godina, moguće pročitam.
nego, budući si sad u ekstra čitalačkom raspoloženju, i po ovome što čitaš i pišeš o seoskom životu, preporučam ti roman Ognjište. jesi za Ognjište? možemo zajednički čitati, ja bih ponovio. ako možeš uopće do toga. u RH ima u knjižnicama, pa svatko može. |
|
|
|
Salkan
Average Member
Bosnia and Herzegovina
873 Posts
Member since 20/01/2021 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13458 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
|
ridiculus
Senior Member
1771 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 23/03/2025 : 11:17:54
|
Hardy je pre svega pisao romanse - ne romane, ali mi nemamo reč za to, pa ostaje ovo drugo, jer ovde i sada "romansa" označava ljubavnu priču - ali kasnije se sve više pomerao ka tragediji, što Salkan pravilno primećuje kao odrednicu Tesse.
Čak i rani Far from the Madding Crowd ima tragičnih delova, ali celina je u tradiciji romansi. The Woodlanders blizu kraja ima scenu koja je izazvala takvu zlokobnu strepnju kod mene kakvu retko doživljavam.
Iz Wessex Heights, prilično autobiografski:
Down there they are dubious and askance; there nobody thinks as I,
But mind-chains do not clank where one's next neighbour is the sky. |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Knjige & co (popis recenzija u prvom postu)
