| Author |
 Topic  |
|
Combatrock
Advanced Member
Serbia
4676 Posts
Member since 26/12/2009 |
 Posted - 30/07/2023 : 19:35:24
|
Umro je David Albahari.
Porodicno vreme sam procitao pre 30 god.
Mamac. Gec i Majer. Dobre knjige.
Bog da mu dusu prosti. |
sangue navajo |
 |
|
|
mladjo
Advanced Member
.jpg)
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 31/07/2023 : 00:08:05
|
quote:
Originally posted by ridiculus
Poslednje što sam pročitao od beletristike je roman Gepard (Il Gattopardo) Giuseppea Tomasija di Lampeduse. Odličan, ali završio sam ga pre otprilike mesec dana, pa su mi neki utisci donekle iščileli, i ne bih se potpuno predavao sećanjima. Tema je Sicilija u drugoj polovini XIX veka i zamena vladajućih klasa - što znači da je u pitanju istorijski roman, pošto je objavljen sredinom XX veka. Radi se o staroj aristokratskoj porodici koja proživljava ujedinjenje Italije i dolazak trgovaca i industrijalaca na presto moći.
Stil je izuzetno bogat i rečit, čak i u prevodu (a uzeo sam hrvatsko izdanje iz '82, Liberovo). Sećam se da ima mnogo pamtljivih scena i rečenica, a čitavim romanom vlada uzrečica:
quote:
Ako hoćemo da sve ostane kako jeste, moraće sve da se promeni.
Elem, sada čitam Prosvećeni svet Stivena Pinkera, Lagunino izdanje, što je knjiga koja razmatra istoriju i sadašnje stanje civilizacije. Znao sam da se neću složiti sa glavnim argumentima, ali sam zato i uzeo knjigu. (Da vežbam neslaganje...  ) Pinker je kognitivni psiholog i psiholingvista, a po opredeljenju optimista i racionalista.
Na engleskom je naziv Enlightenment Now, što zapravo znači da se Pinker bavi idejama i idealima Prosvetiteljstva ali u modernim uslovima i izrečenim modernim jezikom, a to prevedeni naslov ne uspeva da uhvati. Takođe, na početku Pinker citira Fridriha Hajeka koji kaže:
quote:
da bi stare istine zadržale svoj uticaj na umove muškaraca
(strana 24)
Tako je u prevodu, ali teško je poverovati da je Hajek to rekao sredinom XX veka. Verovatno je upotrebio izraz "minds of men", ali otkada se reč men odnosi strogo na muškarce, pogotovo u ovom kontekstu? Ne mora to biti ni do prevodioca, možda uredništvo ima neku svoju kvazipolitiku, ali ne uliva mi poverenje. A možda grešim, i Hajek je rekao "of males". Nemam original pri ruci da proverim.
Dalje, u knjigama i publikacijama ovog tipa potrebno je prevoditi ne samo reči, nego termine - što će reći "reči sa vrlo određenim i preciziranim značenjem" - onako kako su ih koristili drugi, jer Pinker ne piše u vakuumu već se nadovezuje na neke i suprotstavlja se drugima.
Ali najbitniji deo su Pinkerove ideje, odnosno, njegov lanac argumentacije i dokazi koje nudi. Knjiga je puna grafikona i statistika koje dokazuju da nam je bolje nego ikad u istoriji. Iako se slažem sa nekim zaključcima, smatram da se jedan deo može opisati onim što je Česterton (u jednom od tekstova iz WWW) nazvao "opresivni optimizam". Evo samo jednog primera.
Na početku jednog dela knjige Pinker prenosi Obamine reči, kako bi svako ko može da bira kada će biti rođen odabrao ovo naše, sadašnje vreme. Ali, pitam ja, ako ideja napretka funkcioniše, zašto ne hiljadu godina u budućnosti? Ok, ko zna šta će biti za hiljadu godina. Zašto ne sto godina u budućnosti? Ok, zašto ne dvadeset, ili deset?
Obama nam samo daje logičan odgovor na pitanje koje unapred favorizuje takav odgovor. Ne postoje nikakve unapred određene duše koje biraju šta i gde, več su te duše proizvod svog doba, i, kao takve, biraju ono što im je poznato.
Dalje, sam Pinker tvrdi kako postoji ogroman otpor ideji napretka među intelektualcima, kroz sva doba, i on se na neki način čudi zašto je tako. Dakle, imamo čoveka koji se poziva na svakom čošku na brojeve i statistiku, a sada, kada mu je reprezentativni uzorak pred nosom, ne vidi ga? Možda je u ljudskoj prirodi da ne veruje napretku - da, tehnologija i nauka neosporno napreduju, ali čovek je nešto drugo.
Osim toga, Pinker tvrdi da je praćenje statistika nekakva moralna delatnost. Svi ljudi su u tom smislu jednaki. Ali moral nema ništa sa tim - za moral, kako ga ja shvatam, a možemo neki drugi put dublje o tome - nisu svi ljudi "jednaki" (to bi trebala biti pravda), već je vrednost svakog čoveka nemerljiva, tj. beskonačna. Šta nas briga za brojeve? Mogao bih, da sam Bog, na primer, pobiti 10 miliona ljudi da bi kasnije 100 miliona živelo bolje. Pitao bih Pinkera, jel to moralno?
Kako ide ona poslovica:Dine se mijenjaju s vjetrom ali pustinja ostaje ista:))
A što se tiče ovoga sa napredkom - možda je mislio samo na vrijeme do današnjeg doba isključujući budućnost jer kretanje povijesti nije pravocrtno, nego je puno uspona i padova. A ovo današnje doba stvarno i je najbolje za život u povijesti, makar to zavisi koji se dio svijeta gleda, naravno. Ali u globalu, u najvećem dijelu svijeta je sada bolje nego prije, a u Europi i SAD - u sigurno.
Međutim i sama demokracija kao vladavina naroda je isto upitna kao politička vodilja jer kako je rekao Churchill:"The best argument against democraty is a five minute conversation with an average voter."
Kažeš da pisac tvrdi da postoji otpor ideji napretka kroz sva doba od strane intelektualaca? Pa to baš i nije točno. Koliko puta se kritizirao ancient regime i koliko puta su intelektualci vodili revolucije? E sad to što ih uvijek nisu vodili u pravom smjeru je već drugi par čarapa ali da su uvijek bili za status quo - baš i nisu. |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1430 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 31/07/2023 : 20:42:54
|
quote:
Originally posted by Shaner
Ja trenutno, pet godina nakon što sam ih kupio, čitam Calvinove Nevidljive gradove. Kao i sve ostalo njegovo što sam čitao, i ovo je jako dobro.
Kalvino!!!  Kod mene je obrnut slučaj - baš Nevidljivi gradovi čekaju na red već duže vreme. |
In Love, if Love be Love, if Love be ours,
Faith and unfaith can ne'er be equal powers |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1430 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 31/07/2023 : 20:48:19
|
quote:
Originally posted by mladjo
Kažeš da pisac tvrdi da postoji otpor ideji napretka kroz sva doba od strane intelektualaca? Pa to baš i nije točno. Koliko puta se kritizirao ancient regime i koliko puta su intelektualci vodili revolucije? E sad to što ih uvijek nisu vodili u pravom smjeru je već drugi par čarapa ali da su uvijek bili za status quo - baš i nisu.
Ne, ima istine u toj Pinkerovoj tvrdnji, koja i nije samo njegova.
Naravno, zavisi od toga koga smatraš "intelektualcem". Thomas Sowell nema neko pozitivno mišljenje o većini, ali iz suprotnih razloga. Za njega su intelektualci oni čiji su krajnji proizvod ideje. Na primer, lekari i građevinski inženjeri nisu intelektualci, iako su obrazovani i specijalizovani. Filozofi i pisci jesu.
Sigurno je da ima intelektualaca na svim stranama ideološkog spektra, ali oni koje pominje Pinker su neki koje i ja sam prepoznajem kao takve - ljude koji ne veruju u napredak po sebi, iako bi ih drugi možda nazvali samo pesimistima. Postoje neki koje pominje a ne znam ih, ali zato znam za neke koje ne pominje, tako da bi potpuni spisak bio prilično moćan.
Uzeti u obzir da, kada kažem "u svim dobima", u ovom kontekstu, misli se od XVIII veka naovamo. Elem, Pinker se poziva na knjigu The Idea of Decline in Western History Arthura Hermana. Imena nekih intelektualaca koji se tu pominju kao protivnici ideja materijalnog i naučnog napretka kao opšteg napretka:
Niče, Šopenhauer, Hajdeger, Adorno, Bendžamin, Markuze, Sartr, Franc Fanon, Fuko, Edvard Sed, Kornel Vest, Joseph Campbell, Noam Chomsky, Joan Didion, E.L.Doctorow, itd, itd, Norman Mailer, Thomas Pynchon, Susan Sontag, Gore Vidal, itd, itd.
A ja bih mogao da dodam: pošto je sredinom XX veka najuticajnija škola književne kritike na anglo-američkim univerzitetima bila nova kritika, njeni predstavnici - pre svih, T.S.Eliot i F.R.Leavis - su takođe bili protiv uverenja da ljudska rasa napreduje zbog materijalnog blagostanja. Dalje, Česterton, koji je bio (ili bi bio, da su bili savremenici) protiv većine sa datog spiska.
Kao što vidiš, ima i marksista, što znači da taj "pesimistički" stav nema veze sa održavanjem statusa quo (mogu čak da smatraju da je mehanizam naučnog razvoja taj status quo), a detalji mogu da se umnogome razlikuju od mislioca do mislioca.
Osim toga, na američkim univerzitetima danas je ta ideologija pobedila ili je bar nadmoćna. Nikad više rasizma, mizoginije, opresije, i slično nego sada.  Po njima.
A što se tiče blagostanja, samo jedan primer iz pomenutog Geparda: najsposobniji sin najjače plemićke porodice na Siciliji odriče se nasleđa i odlazi u Englesku da tovari ugalj. Nije to standardna devijacija nego govori o nečemu što Pinkeru izmiče.
Ali pre bih se složio sa Pinkerom u određenim pitanjima nego sa nekima od pomenutih (post-modernistima i intersekcionalistima i neo-marksistima), tako da nemojte steći utisak da se ne slažem sa njim na svim nivoima. |
In Love, if Love be Love, if Love be ours,
Faith and unfaith can ne'er be equal powers |
Edited by - ridiculus on 31/07/2023 20:55:16 |
|
|
|
Shaner
Advanced Member
Croatia
7032 Posts
Member since 24/09/2012 |
Posted - 01/08/2023 : 06:51:41
|
quote:
Originally posted by ridiculus
quote:
Originally posted by Shaner
Ja trenutno, pet godina nakon što sam ih kupio, čitam Calvinove Nevidljive gradove. Kao i sve ostalo njegovo što sam čitao, i ovo je jako dobro.
Kalvino!!! Kod mene je obrnut slučaj - baš Nevidljivi gradovi čekaju na red već duže vreme.
Ma Calvino je genijalac. Imam sve njegovo izašlo na ovim prostorima (na latinici) osim Američkih predavanja i Oblaka velegrada. Si čitao možda ovu potonju? Ako sam dobro shvatio to je zbirka kratkih priča koje se ponavljaju po drugim knjigama samo nisam siguran u kojem broju.
|
http://onlineimpressions.blogspot.com/ |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 01/08/2023 : 17:18:14
|
quote:
Originally posted by ridiculus
quote:
Originally posted by mladjo
Kažeš da pisac tvrdi da postoji otpor ideji napretka kroz sva doba od strane intelektualaca? Pa to baš i nije točno. Koliko puta se kritizirao ancient regime i koliko puta su intelektualci vodili revolucije? E sad to što ih uvijek nisu vodili u pravom smjeru je već drugi par čarapa ali da su uvijek bili za status quo - baš i nisu.
Ne, ima istine u toj Pinkerovoj tvrdnji, koja i nije samo njegova.
Naravno, zavisi od toga koga smatraš "intelektualcem". Thomas Sowell nema neko pozitivno mišljenje o većini, ali iz suprotnih razloga. Za njega su intelektualci oni čiji su krajnji proizvod ideje. Na primer, lekari i građevinski inženjeri nisu intelektualci, iako su obrazovani i specijalizovani. Filozofi i pisci jesu.
Sigurno je da ima intelektualaca na svim stranama ideološkog spektra, ali oni koje pominje Pinker su neki koje i ja sam prepoznajem kao takve - ljude koji ne veruju u napredak po sebi, iako bi ih drugi možda nazvali samo pesimistima. Postoje neki koje pominje a ne znam ih, ali zato znam za neke koje ne pominje, tako da bi potpuni spisak bio prilično moćan.
Uzeti u obzir da, kada kažem "u svim dobima", u ovom kontekstu, misli se od XVIII veka naovamo. Elem, Pinker se poziva na knjigu The Idea of Decline in Western History Arthura Hermana. Imena nekih intelektualaca koji se tu pominju kao protivnici ideja materijalnog i naučnog napretka kao opšteg napretka:
Niče, Šopenhauer, Hajdeger, Adorno, Bendžamin, Markuze, Sartr, Franc Fanon, Fuko, Edvard Sed, Kornel Vest, Joseph Campbell, Noam Chomsky, Joan Didion, E.L.Doctorow, itd, itd, Norman Mailer, Thomas Pynchon, Susan Sontag, Gore Vidal, itd, itd.
A ja bih mogao da dodam: pošto je sredinom XX veka najuticajnija škola književne kritike na anglo-američkim univerzitetima bila nova kritika, njeni predstavnici - pre svih, T.S.Eliot i F.R.Leavis - su takođe bili protiv uverenja da ljudska rasa napreduje zbog materijalnog blagostanja. Dalje, Česterton, koji je bio (ili bi bio, da su bili savremenici) protiv većine sa datog spiska.
Kao što vidiš, ima i marksista, što znači da taj "pesimistički" stav nema veze sa održavanjem statusa quo (mogu čak da smatraju da je mehanizam naučnog razvoja taj status quo), a detalji mogu da se umnogome razlikuju od mislioca do mislioca.
Osim toga, na američkim univerzitetima danas je ta ideologija pobedila ili je bar nadmoćna. Nikad više rasizma, mizoginije, opresije, i slično nego sada. Po njima.
A što se tiče blagostanja, samo jedan primer iz pomenutog Geparda: najsposobniji sin najjače plemićke porodice na Siciliji odriče se nasleđa i odlazi u Englesku da tovari ugalj. Nije to standardna devijacija nego govori o nečemu što Pinkeru izmiče.
Ali pre bih se složio sa Pinkerom u određenim pitanjima nego sa nekima od pomenutih (post-modernistima i intersekcionalistima i neo-marksistima), tako da nemojte steći utisak da se ne slažem sa njim na svim nivoima.
Ne bih se složio da doktori i inženjeri nisu intelektualci, oni to svakako jesu. E sad koliko je revolucionara među njima - to ostaje da se provjeri:))
Međutim, što uopće smatrati napretkom? Ako se to gleda sa stajališta blagostanja, onda društvo može devalvirati u apsolutnu diktaturu, sve dok ima materijalnih dobara u izobilju. Smatram da napretkom treba gledati ne samo društveno blagostanje u smislu materijalnih dobara nego i blagostanje glede ideja razvoja demokracije.
Ali opet, to sve nije pravocrtna krivulja koja ide prema gore, ima tu uspona i padova. A i različite se varijante mogu pojavljivati:mogu postojati demokratska društva kod kojih ne vlada blagostanje nego siromaštvo (dosta rijetka situacija) a i ona gdje je blagostanje obilato, ali je demokracija na nuli.
Zapravo, zanimljivo je kako su ta dva parametra vrlo često povezana. |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 01/08/2023 : 17:23:24
|
Zapravo, koliko uopće ima država sa razvijenom demokracijom zapadnog tipa, a da su siromašne materijalnim dobrima?
Hmmmm.... |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1430 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 02/08/2023 : 16:05:26
|
quote:
Originally posted by Shaner
Ma Calvino je genijalac. Imam sve njegovo izašlo na ovim prostorima (na latinici) osim Američkih predavanja i Oblaka velegrada. Si čitao možda ovu potonju? Ako sam dobro shvatio to je zbirka kratkih priča koje se ponavljaju po drugim knjigama samo nisam siguran u kojem broju.
Nisam mnogo čitao od njega - samo neke eseje i predavanja, ponešto od toga na engleskom. Harold Bloom ga u knjizi Genius stavlja među 100 odabranih književnih genija Zapada, u prvu grupu yesoda*, sa Floberom i Borhesom.
Smatra se da su njegova najveća dela:
- Le citta invisibili (Nevidljivi gradovi)
- Il barone rampante
- Se una notte d'inverno un viaggiatore (Ako jedne zimske noći neki putnik)
I zato čekam Nevidljive gradove. (Ali dosta toga čekam... ) Na srpskom postoje nova izdanja Platoa, koja obuhvataju prvu i treću pomenutu, uz još nekoliko.
*jedna od sefira, faza kabalističkog Drveta života |
In Love, if Love be Love, if Love be ours,
Faith and unfaith can ne'er be equal powers |
Edited by - ridiculus on 02/08/2023 16:41:20 |
|
|
|
ridiculus
Senior Member
1430 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 02/08/2023 : 16:26:51
|
@mladjo
Ne znam šta bi ovde bio predmet naše diskusije. Neko definiše reč "intelektualci" u jednom određenom smislu i onda se usredsredi na opis pojava, uzroka i posledica u tom smislu i onda on kao nije dobro definisao reči ili šta? Mislim, baš me briga, mogao je da koristi reč mxyzptlk i da sve ostane isto. Ti kao čitalac moraš da se prilagodiš napisanom, a ne napisano tvom očekivanom smislu.
Ako ćemo o kulturnim ili istorijskim pesimistima, ima ih puno, i nisam nabrojao ni blizu sve. Niko nije toliko slep da poriče razvoj nauke ili blagostanja, već mnogi poriču to kao znak opšteg napretka. Drugim rečima, možda spregom tehnologije i demokratije više gubimo nego što dobijamo. Optimisti kažu, s druge strane, da je bitno samo ono što oni kažu da je bitno, i zato je sve dobro.
Osvald Špengler je još davno napisao knjigu Propast Zapada. Jedna od meni omiljenih (i svežijih) knjiga na tu temu je Amusing Ourselves to Death od Nila Postmena (Neil Postman) iz 1985. Tu se govori o tome kako nas je televizija razmazila i infantilizovala. Sve je sadašnjost, nema se vremena za promišljanje. Sve je zabava: i politika, i vesti, ćak i religija. Poredi se Orvelova vizija sa Hakslijevom, i kaže se da se Orvel plašio skrivanja istine ali se Haksli plašio davljenja istine u moru beznačajnosti i distrakcija. Šta ako je Haksli bio u pravu? I nikakve veze nema to što je Postman pričao specifično o televiziji, a ne o internetu, kada sve to važi za internet još i više. |
In Love, if Love be Love, if Love be ours,
Faith and unfaith can ne'er be equal powers |
Edited by - ridiculus on 02/08/2023 16:31:45 |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 02/08/2023 : 18:55:47
|
Kada sam prvi put čuo za internet, stvarno sam pomislio kako će svijet biti bolje mjesto. Pa cijelokupno svjetsko znanje će biti dostupno svima! Predrasude, mržnja, netrpeljivosti...Sve će se to na kraju smanjiti i pobijedit će napredak.
Kako sam pogriješio, jer ljudi umjesto da upijaju svjetsko znanje, oni šire svoju glupost na internet.
Ili drukčije rečeno:prije si imao npr. Štefa u birtiji koji je govoril da je zemlja ravna. Svi su mu se smijali i govorili da je Štef malo ćaknut. I to je bilo to. Ali sada je došao internet i sada Štef više nije usamljen u svojoj tvrdnji da je zemlja ravna, nego se sada povezuje sa svim drugim "Štefovima" u državi/svijetu i eto ti Flat earth society. Dakle Štef nije upio znanje nego je proširio svoju glupost na net.
A onda tu dolazimo do čitavog niza pseudoznanstvenih podataka u koje takvi ljudi vjeruju jer se poklapaju sa njihovim razmišljanjem - i eto ti problema.
Uglavnom, da ne davimo previše - rasprava je bila dobra i kvalitetna:))
I još jedna molba:ajde stavi potpis u dva reda, tako treba biti po pravilima:))
|
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
Shaner
Advanced Member
Croatia
7032 Posts
Member since 24/09/2012 |
Posted - 02/08/2023 : 22:19:39
|
quote:
Originally posted by ridiculus
quote:
Originally posted by Shaner
Ma Calvino je genijalac. Imam sve njegovo izašlo na ovim prostorima (na latinici) osim Američkih predavanja i Oblaka velegrada. Si čitao možda ovu potonju? Ako sam dobro shvatio to je zbirka kratkih priča koje se ponavljaju po drugim knjigama samo nisam siguran u kojem broju.
Nisam mnogo čitao od njega - samo neke eseje i predavanja, ponešto od toga na engleskom. Harold Bloom ga u knjizi Genius stavlja među 100 odabranih književnih genija Zapada, u prvu grupu yesoda*, sa Floberom i Borhesom.
Smatra se da su njegova najveća dela:
- Le citta invisibili (Nevidljivi gradovi)
- Il barone rampante
- Se una notte d'inverno un viaggiatore (Ako jedne zimske noći neki putnik)
I zato čekam Nevidljive gradove. (Ali dosta toga čekam... ) Na srpskom postoje nova izdanja Platoa, koja obuhvataju prvu i treću pomenutu, uz još nekoliko.
*jedna od sefira, faza kabalističkog Drveta života
Ja sam drugu i treću čitao, pa ne baš odavno, ali pred dosta vremena. Ako jedne zimske noći neki putnik... mi je bila prva i navukla me na ostala njegova djela. Odličan roman. Dobre su mu i kratke priče, recimo zbirke Teške ljubavi i Palomar.
Borges mi je jedan od omiljenih autora još od gimnazije, a Flauberta nisam nikad čitao (ali planiram, naravno). Zvuči zanimljivo ta knjiga od Blooma, morat ću baciti oko.
|
http://onlineimpressions.blogspot.com/ |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 12/08/2023 : 22:17:50
|
Robert Bryndza:SMRTONOSNE TAJNE
[url=https://imgbb.com/] [/url]
Tijelo mlade egzotične plesačice Marisse Lewis nađeno je pred njenim kućnim vratima prerezana vrata. Ubojica je bio specifičan po tome što je nosio plinsku masku ali policija to još ne zna i uzaludno pokušava naći počinitelja. Međutim ubojica sa plinskom maskom tu ne staje nego i dalje vreba žrtve ali umjesto da ih ubije on se seksualno zadovoljava nad njima. Policija konačno uspijeva povezati počinitelja s maskom sa ubojstvom Marisse Lewis ali pitanje koje visi u zraku je - zašto je samo nju ubio, a ne i ostale žrtve?
Često volim otići u knjižnicu na blef.
To znači da nimalo ne proučavam što ću dignuti prije nego što odem nego dođem i lutam među policom s krimićima nadajući se da ću upecati kakvog dragulja. Znam da to nije savršen sistem ali jednostavno volim lutati među knjigama, a da sistem i nije tako loš dokazuje činjenica da sam tako otkrio Cartera, Weavera, Koontza, Cobena, Connellyja...E onda kada otkrijem dobrog pisca i kada me njegova knjiga oduševi, onda ide istraživanje - što je još napisao, što je objavljeno, kojim redoslijedom idu knjige...Onda to postaje prava potraga.
Robert Bryndza?
Vjerojatno kao i većina vas - nikad čuo.
Ali privukla me naslovnica i odlučio sam mu dati šansu.
I nisam se prevario. Iako je ovo već šesta knjiga o detektivki Eriki Foster knjiga se može čitati zasebno.
Knjiga je zanimljiva i napeta. Nije to u rangu Chrisa Cartera ili Tima Weavera ali riječ je o pristojnom krimiću sa stvarno originalnim završetkom. Napetost postoji tijekom cijele knjige iako nije na pretjerano visokom nivou, a likovi su dubinski relativno dobro posloženi, odnosno njihove unutarnje borbe i životi su prikazani na vrlo dobar način. Glavna junakinja ima dobru karizmu, a nesreća iz prošlosti i utjecaj na njen karakter vrlo su dobro razrađeni.
Još bih jednom spomenuo stvarno originalan kraj.
Ocjena:7/10 |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 15/08/2023 : 19:36:24
|
Robert Bryndza:NOĆNA GRABEŽLJIVICA
[url=https://imgbb.com/] [/url]
Tijelo uglednog doktora nađeno je mrtvo u njegovoj kući i to potpuno golo sa vrećom preko glave. Viša inspektorica Erika Foster počinje rješavati slučaj, a slučaj se samo komplicira jer pojavljuju se i druge žrtve, ali glavno pitanje koje muči Eriku je:kakva je povezanost među žrtvama?
Ovo je druga knjiga u serijalu o višoj inspektorici Eriki Foster i moram reći da je ispunila moja očekivanja. Dobio sam upravo ono što sam znao da ću dobiti: vrlo dobar, solidan krimić sa zanimljivim likovima i interesantnim zapletom. Priča teče, fluidna je, a odnosi između likova dobro su razrađeni. Sami motivi ubojice su dobro objašnjeni i iako sam ubojica nije prva liga kao Lucijan kod Chrisa Cartera, ipak je dosta dobar, a njegovi unutrašnji demoni su i više nego solidno obrađeni.
Ocjena:7/10 |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 21/08/2023 : 10:40:12
|
Robert Bryndza:MUTNA VODA
[url=https://imgbb.com/] [/url]
Viša inspektorica Erika Foster sa timom traga za u jezero bačenim paketom droge koji bi trebao biti krunski dokaz protiv jednog krijumčara i preprodavača. Imaju sreće i nalaze paket ali u jezeru je još nešto. Na njihov užas shvate da je to truplo.
I to truplo mlade djevojčice.
Za koju kasnije ustanove da je nestala prije 26 godina.
Erika inzistira da dobije slučaj i dati će sve od sebe da pronađe ubojicu, makar će to dovesti u opasnost mnoge ljude, uključujući i njene najbliže...
Bome, ovdje je pisac napravio pravu stvar. Knjiga je bolja nego prijašnje dvije. Nego krenimo od glavnog lika:Erika je vrlo dobro portretirana i njezine sumnje i krivnja da li da se upusti u vezu i seks osjećajući još uvijek grižnju savjesti zbog smrti muža stvarno su dobro realizirani, a i posjet sestre sa gomilom djece Eriki pokazuje kako bi bilo teško nositi se s obvezama kada bi jednog dana imala obitelj.
Od ostalih i ovdje imamo Petersona i Mossovu, vjerne Erikine suputnike koji su joj dodijeljeni u ovom slučaju s obzirom da više nije htjela raditi na starom radnom mjestu zbog nepravde koja joj je učinjena (umjesto nje, unaprijedili su drugog, manje sposobnog policajca). S Petersonom je odnos dosta kompliciran jer su osjećaji u igri, a Mossova daje jedan simpatičnu i humorističnu dozu knjizi.
Ali ajmo malo o krimiću.
Slučaj se na prvu loptu čini nerješiv. Prošlo je 26 godina od kada je netko bacio malenu Jessicu u jezero i teško je doći do bilo kakvih novih detalja, bilo forenzičkih, bilo od osoba. Ali Erika ne odustaje. Kopa, kopa i kopa. Dok ne iskopa mračne tajne u koje su upleteni oni od kojih se to najmanje očekivalo.
Sam rasplet je vrlo dobar i dinamičan. Čin otkrića izveden je odlično i profesionalno jer pokazalo se da se sve pretpostavke temelje na jednoj u potpunosti krivoj premisi.
Krimić je napet, odlično napisan i ovo je definitivno najbolja od tri Bryndzove knjige koje sam pročitao.
Ocjena:8/10 |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
Deers
Advanced Member
Croatia
9256 Posts
Member since 29/03/2004 |
Posted - 01/09/2023 : 07:25:57
|
Foucaultovo njihalo - Umberto Eco
Mene je baš oduševila ova knjiga. Zanimljiva, napeta i prožeta onim misterijama koje su me nekad toliko zabavljale. Iako krcata podacima i događajima, ne smetaju, dapače, toliko su zanimljive i na pravom mjestu da njihovo proučavanje samo obogaćuj iskustvo. Kraj, kao i završetak priče je genijalan i jednostavan, mada sa samim krajem krajem poništava cinizam knjige. Mudrost ipak gubi.
Meni i puno bolje i zanimljivije od Ime ruže. |
"Trzaj mišica i nad prazninom sam." |
|
|
|
Macbeth
Junior Member
361 Posts
Member since 19/08/2022 |
Posted - 01/09/2023 : 11:55:26
|
quote:
Originally posted by Deers
Foucaultovo njihalo - Umberto Eco
Mene je baš oduševila ova knjiga. Zanimljiva, napeta i prožeta onim misterijama koje su me nekad toliko zabavljale. Iako krcata podacima i događajima, ne smetaju, dapače, toliko su zanimljive i na pravom mjestu da njihovo proučavanje samo obogaćuj iskustvo. Kraj, kao i završetak priče je genijalan i jednostavan, mada sa samim krajem krajem poništava cinizam knjige. Mudrost ipak gubi.
Meni i puno bolje i zanimljivije od Ime ruže.
Ja sam baš pri kraju s Imenom ruže, Eco je sjajan pisac. Uvuče te nekako sa svim tim podacima, a ni sam ne znaš kako. |
|
|
|
zeljko
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
17680 Posts
Member since 02/08/2002 |
|
|
manhunter
Moderator
Switzerland
24823 Posts
Member since 17/09/2004 |
Posted - 01/09/2023 : 13:36:40
|
| Nulti broj je katastrofa neopisiva. Ime ruže mi je bolje od Klatna, Baudolino je ok, isto tako i Ostrvo. Praško groblje je onako. |
I am legion. I do not forget. I do not forgive.
|
Edited by - manhunter on 01/09/2023 13:37:21 |
|
|
|
zeljko
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
17680 Posts
Member since 02/08/2002 |
|
|
manhunter
Moderator
Switzerland
24823 Posts
Member since 17/09/2004 |
Posted - 01/09/2023 : 16:04:11
|
| Ne radi se o temi, već o tome kako je napisana. Tema je odlična a knjiga predosadna, razvučena (iako je na 200 stranica), i isprazna nekako. |
I am legion. I do not forget. I do not forgive.
|
Edited by - manhunter on 01/09/2023 16:10:38 |
|
|
|
Shaner
Advanced Member
Croatia
7032 Posts
Member since 24/09/2012 |
|
|
Macbeth
Junior Member
361 Posts
Member since 19/08/2022 |
Posted - 03/09/2023 : 13:55:00
|
| Dovršio sam Ime ruže. A što reći, genijalna knjiga. Posebno mi se svidio Ecov pogovor u kojem je objasnio točno one stvari o kojima sam razmišljao najviše. |
|
|
|
zeljko
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
17680 Posts
Member since 02/08/2002 |
Posted - 03/09/2023 : 14:01:31
|
Nulti broj je super
A vi pojma nemate
Otog dana predjasnjeg je smor kojeg je jedva bilo moguce prodati u pola cijene |
Utabanim stazama ocaja! |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 04/09/2023 : 20:58:05
|
Robert Bryndza:POSLJEDNJI DAH
[url=https://imgbb.com/] [/url]
Tijelo jedne mlade žene nađeno je u kontejneru za smeće jedne večeri krajem kolovoza, a uskoro se počinju dešavati i nova ubojstva mladih djevojaka koje su bile ranjavane i onda ubijene na isti način. Nakon što praktički slučajno sazna za prvo ubojstvo viša inspektorica Erika Foster napraviti će sve da sudjeluje u istrazi iako formalno više nije u toj jedinici ali tragova je malo, a ubojica nastavlja svoj krvavi pir...
Paraleleno sa istragom pratimo i osobni život detektivke Foster, frustracije i bol koju i dalje osjeća zbog gubitka supruga ali i frustraciju što više nije dio tima koji je bila. Ipak dobro je što se, iako polako, njen privatni život kreće u pozitivnom smjeru, a i karijera će se pokrenuti, iako teškom mukom.
Međutim knjiga nije na nivou ostalih pročitanih iz serijala. Sve je nekako površinski odrađeno, sve te misli i problemi koji muče Eriku, iako ozbiljni i duboki, nisu prikazani na takav način nego sve izgleda kao da čitamo light štivo, nešto što ne dopire dubinski do nas. Nadalje, karakteristika ove knjige je da nakon već nekoliko desetaka strana počinjemo otkrivati podatke o ubojici (ne znamo odmah da je to on ali već na 44. strani se pojavljuje novi lik za kojeg ćemo saznati da je ubojica) tako da paralelno sa policijskom istragom pratimo i život, pojedinosti i situacije u kojima ubojica djeluje, te kroz njegove oči promatramo kako radi gnjusne zločine. To je inače zanimljiv koncept:promatrati djelovanje ubojice i policije istovremeno te reakcije dviju strana - policijske koja radi sve da ga nađe ali u tome uspijevaju tek nakon dugo vremena i ubojičine koji se cijelo vrijeme izvlači iz policijskih ruku ali kada konačno dođe do završnog obračuna, on naravno izvlači deblji kraj.
Što se samog portreta ubojice tiče, on nije na nivou ostalih knjiga iz ove serije. Pokušavaju se dočarati njegovo ludilo i psihopatske sklonosti ali to je, opet napominjem, izrađeno nekako površno. Ne osjećamo toliko njegov karakter, osjećaje i misli. Nema ni približno inteligenciju kao Carterov Lucien Folter, nije ni toliko lud i zapravo, nemamo feeling da se radi o nekakvom kvalitetno odrađenom luđaku. Saznajemo puno podataka o njemu ali oni jednostavno nisu dovoljno dobro narativno složeni.
Sve u svemu knjiga je ok i vrijedna je čitanja ali očekivao sam više.
Ocjena:6/10 |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
naker
Advanced Member
3717 Posts
Member since 05/06/2020 |
Posted - 17/09/2023 : 22:36:53
|
Galeb Džonatan Livingston - Ričard Bah
Džonatan nije običan galeb, on ne želi kao ostali pripadnici njegovog jata da leti samo da bi ulovio ribu i napunio stomak, on ne želi da mu preživljavanje bude jedina vodilja i svrha u životu, on želi da leti kako bi usavršio tehniku letenja, kako bi postao brži, jači, bolji, čak i kad biva izopšten iz jata žeđ za znanjem je ono čemu on teži, teži ljubavi prema letenju..
Priča toliko jednostavna da je banalna, ali nekad najbolje stvari su najjednostavnije, priče koje mogu razumeti svi uzrasti. Nekad nije na odmet podsetiti se starih lektira 
Iskreno nisam ni znao da se autor vratio ovom delu i 2014 dodao i poslednje, četvrto poglavlje, pa je ova knjiga reizdata kao kompletna verzija galeba. Čitao sam staru verziju. |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Knjige & co (popis recenzija u prvom postu)
